|
Kulturno-umjetnicko drustvo "Klarus" Marusevec osnovano je 1998. godine s ciljem da sakuplja, njeguje i cuva folklorno-tradicijsko
bogatstvo uzeg i sireg zavicaja.
U drustvu deluje folklorna, tamburaska, dramska i etnografska sekcija.
Drustvo je dobilo ime po K L A R U S U - ogrlici koja je nekada bila dio zenske narodne nosnje maruseveckog kraja.
Narodnja Nosnja Maruseveckog kraja
Svojom ljepotom, bogatstvom narodnog veza i atraktivnim prepoznatljivim izgledom nametnula se zenska narodna nosnja iz Marusevca
kao najprepoznatljiviji folklorni dio naseg kraja. Plesne skupine kulturno-umjetnickih drustava ovu nosnju iz naseg kraja
uvijek koriste kada zele plesom izraziti tradiciju Hrvatskoga zagorja. Danas, nazalost, originalnu zensku marusevecku nosnju
mozemo naci jos samo u nasim muzejima, ili poneku jos dobro cuvanu brizno kriju nase bake. Nekada je to bila obicna "svetecna"
nosnja, koju su redovno nedjeljom, a i svakodnevno, nosile nase zene. One su tu nosnju izrazivale same i dugotrajno nasivavale
cvjetne ukrase. Najljepsu su cuvale za svoju svadbu, a snjome su odlazile i na posljednji pocinak.
Osnovni dio zenske nosnje bila je r o b a c a. To je naborana suknja izradena od konoplje ili lana i bila je bogatija
sto je imala vise nabora (falde). Ispod nje nosila se s p o d nj i c a istog kroja, ali bez ukrasa. S prednje strane robace
bio je bogati ukras koji se sastojao od tri okomite pruge veza u vise boja. Izmedu veza je nasivena bijela "spica",
cipka domace fine izradbe.
R o k a v c i bili su od bijelog kupovnog finog platna i imali su obrub od sitne bijele cipke. Rokavci su zavrsavali rukavima
siroko nabranima koji suiznad lakta bili stisnuti bijelim uskim vrpcama (dreticama), a zavrsavali bogatom cipkom ili ukrasnim
cvjetnim vezom.
Sprijeda preko "robace" nosio se f o r t u f, pregaca izrazena od bijelog domaceg platna i bogato nabrana na
sirokoj traci kojom se vezala oko pojasa. "Fortuf" je bio bogato vezen cvjetnim uzorcima i obrubljen nabranim volanom,
koji zavrsava cipkom sa sitnim zupcima. U novije vrijeme "fortui" se izraduje od crnog "glota" brokata
s vrlo bogatim narodnim vezom. Na glavi su udate zene nosile p o c u l i c u, ispod koje su kosu, pletenice smotale u "kofrtale".
Preko "poculice" nosio se rubac k r u n a c od zuckastog brokata koji se vezao ispod vrata. Zimi su se nosili debeli
vuneni rupci narancaste boje ili pak crna surka, kratak kaputi&c od crnog sukna ili samta koji je bio stegnut u pasu."Surka"
je bila ukrasena vezenim cvjeticima crvene boje.
Muska odjeca izradivala se isto tako od domaceg debelog konopljanog platna. "Robaca", siroka muska kosulja,
imala je vezeni ukras na prsima i u ovratniku u crvenoj ili plavoj boji. Donji dio odjece cinile su ga hlace ili bregise sa
sirokim nogavicama. Kasnije su one zamijenjene tamnim suknenim hlacama, takozvanim "rajthozama". Iznad robace nosio
se l a j b e c, kaputic bez rukava tamne boje sukna podstavljen domacim platnom. Na nogama se zimi nosile crne cizme, s k
o r nj e, s tvrdim sarama.Djeca su bila obucena vrlo jednostavno. Djevojcice su nosile "robacicu", a djecaci "stukacu",
koje su bile oblika "robacice" i samo su se razlikovale po tome sto su "robacice" imale male ovratnike
- "kraglice". Oba ova odjevna djecja predmeta dosezala su gotovo do glezanja.
Muskarci su nekoc nosili razmjerno dugu kosu, a cesto i brkove "m u s t a c e". Djevojcice su nosile dvije kite,
kecke koje su visjele niz leda, dok su zene plele jednu pletenicu koju su slagale u kukmu, "kofrtanj", a na njih
je dolazilo pokrivalo zvano "poculica". Opremu muskarca cinila je i zuta kozna torba sa sirokim okovratnim remenom.
Torba je znala biti ukrasena p a z l i m a, sapama od lisice. U torbi je bio pribor za pusenje (lula, kresivo, vrecice s duhanom),
noz a po potrebi i hrana i pice.
|
| Orginalne narodne nosnje Marusevca |
| Narodni obicaj vezan uz Jurjevo |
|
| Predsjednica Ana Rehvald objasnjava dijelove |
|
| narodne nosnje Maruseveckog kraja |
Internet zarada.Prijavite se,instalirajte pretrazivac i zaradujte novac.Zarada nikad nije bila laksa.Garantirano!!!
|
